Hrvatsku je lani posjetilo 10,9 milijuna turista koji su ostvarili 56,3 milijuna noćenja, od čega je njih 2,6 milijuna boravilo u privatnom smještaju, ostvarivši 18,8 milijuna noćenja. To je 34 posto ukupnog broja turističkih noćenja u Hrvatskoj, jedan posto više nego 2008. godine, što govori da su privatni smještaj i kampovi izvukli minulu turističku sezonu, a isto se očekuje i ove godine.

Nedavno osnovana krovna udruga privatnih iznajmljivača nazvana »Hrvatska zajednica udruga obiteljskog smještaja« nastojat će, pak, razbistriti 'žabokrečinu' u kojoj se posljednjih dvadesetak godina nalazi taj snažni segment turističke ponude. U Hrvatskoj, naime, postoji 54.000 registriranih iznajmljivača koji raspolažu s 421.378 postelja, a pretpostavlja se da još 20 do 30 posto iznajmljivača radi na crno, u sivoj zoni. Procjenjuje se i da je to dopunska aktivnost što popunjuje budžete 350.000 do 400.000 ljudi.

Kreveti privatnika godišnje su popunjeni tek 41 dan, dok prosječna popunjenost hotelskih kreveta iznosi 130 dana, a kampova 60 dana. Obiteljski su iznajmljivači, istina, godinama prepušteni sami sebi, snalaze se na razne načine i svima su 'neželjeno dijete', iako im je država svojedobno davala jeftine kredite kako bi pokrenuli svoje djelatnosti. O poslovanju se informiraju na razne načine, ali država ih je do sada uvijek držala po strani. Međutim, iznajmljivači procjenjuju da bi se uz malo više državne skrbi brzo udvostručio državni prihod temeljen na nametima od iznajmljivanja privatnog smještaja.

Tomo Radičević iz Crikvenice prvi je predsjednik prije mjesec dana osnovane »Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja«. Udruga zasad nema internetsku stranicu, trenutačno je u izradi, ali ima niz zahtjeva i ciljeva koji bi privatni smještaj trebali pokrenuti s mrtve točke. O planovima Udruge izvijestio je resornog ministra Bajsa, kao i članove saborskog odbora za turizam. Ističe kako je, prema njegovim računicama, od uspostave države u privatni smještaj uloženo 7,5 milijardi eura. I zbog toga smatraju da bi morali dobiti pravo glasa i u Turističkom vijeću Hrvatske turističke zajednice, a ne samo u lokalnim turističkim zajednicama koje se, po njemu, uglavnom nedovoljno skrbe za krevete privatnih iznajmljivača. Hrvatska turistička zajednica, kaže, na stranim tržištima slabo reklamira privatni smještaj. »Svima smo sporedan segment u koji se ne ulaže, ubiru se boravišna pristojba i porez koji se, međutim, potom ne reinvestiraju u razvoj. Ipak, kada je riječ o privatnom smještaju, prošla je godina bila dobra, a takva bi mogla biti i nastupajuća sezona«, ističe Radičević.

S druge strane, mnogi bi privatnici i sada, usprkos teškim vremenima, rado investirali u svoje objekte. »Najmanje pet posto vlasnika spremno je u ovom trenutku za proširenje kapaciteta, čime bi država dobila više od 20.000 novih kvalitetnih kreveta«, naglašava novoizabrani predsjednik Udruge. Tomo Radičević privatnim iznajmljivačima i lokalnim turističkim zajednicama predlaže nekoliko mjera za poboljšanje ovogodišnjeg poslovanja. Privatnicima, recimo, predlaže dobre pripreme, pružanje boljih usluga, ali i popuste za goste koji borave više dana, na primjer, šest plus jedan dan gratis. Nadalje, suradnjom s lokalnim vlastima mogli bi se izboriti za popuste pri parkiranju, ulaznicama za plažu, pokrivanju dijela troškova za slovenske vinjete, popuste u restoranima, za rezervacije za izlete i slično.

Osnovana udruga obiteljskog smještaja za Dalmaciju

U Gradskoj loži u Hvaru u četvrtak je osnovana »Dalmatinska udruga obiteljskog smještaja«, na poticaj Udruge privatnih iznajmljivača »Hvare moj«, a podržale su je i neke udruge iz Splita i Trogira te s otoka Brača i Korčule. Na osnivačkoj skupštini, kojoj je nazočilo 20 sudionika, prihvaćen je Statut i izabran Upravni odbor, a potom su definirani ciljevi i djelatnost članstva te doneseni plan i program rada. Sjedište udruge nije određeno, a bit će ili u Hvaru ili Splitu. Podršku osnivanju nove udruge, koja uključuje sve četiri dalmatinske županije, dala je i Hrvatska gospodarska komora, pa je tako Skupštini nazočila i direktorica Sektora za turizam Ondina Šegvić. Grad Hvar, prema riječima predsjednice Udruge »Hvare moj« Ane Popović, ima 5000 postelja u obiteljskom smještaju, što je dvostruko više od hotelskih kapaciteta, a slično je i na drugim područjima

U ilegalnom smještaju godišnje boravi 1,5 milijuna stranaca

Kada bi se legalizirao samo dio od milijun postelja u kućama za odmor na našoj obali, to bi bio izniman doprinos poboljšanju sve osmišljenije i jače turističke ponude. Te su kuće za odmor u velikom dijelu u stranom vlasništvu, što bi trebalo puno bolje kontrolirati nego što to činimo sada. Dobar dio tih kuća za odmor nalazi se u ponudi na ilegalnom turističkom tržištu, i to već desetljećima, što znači da su načini korištenja i plaćanja tih usluga dobro uhodani, a velik dio tog novca i ne vidi Hrvatsku, odnosno plaćanje se obavi u inozemstvu. U Hrvatsku godišnje individualno dođe šest milijuna stranaca, a prema nekim procjenama, njih 1,5 milijuna ih kod nas boravi ilegalno. Da svaki od njih ostane u Hrvatskoj dva do tri dana i pri tome potroši samo 100 eura, to je 150 milijuna eura zarađenih na crno.