Nautički turizam teško je uspoređivati s drugim dijelovima turističke ponude. Na jahti od 25 metara, primjerice, nerijetko boravi tri do pet gostiju koje takav sedmodnevni užitak stoji i više od 5000 eura po osobi. Na dvanaestmetarskom pak brodu najčešće boravi osam i više osoba, a njih to veselje stoji od 500 do 800 eura po glavi. Primjeri su to koji svjedoče o činjenici da je vođenje statistike o broju gostiju i noćenja poprilično slab pokazatelj financijskog prihoda od turizma.

Što se tiče nautičke turističke sezone, Hrvatska ove godine očekuje isti broj gostiju kao i lani, ali se u marinama očekuje financijski rast prometa za pet do 15 posto u odnosu na proteklu godinu.

Nautički turizam Hrvatskoj godišnje donese između 700 i 800 milijuna eura, što je 10 posto cjelokupnog turističkog prihoda. Nautika je vjerojatno jedini dio naše turističke ponude u kojem je i dalje veća potražnja za smještajnim kapacitetima, vezovima. od ponude. Oko 17.000 vezova u 52 marine još je premalo da primi brodove svih nautičara zainteresiranih za naše more.

Hrvatske će marine u poboljšanje kvalitete usluge ove godine uložiti 120 milijuna kuna, a u sezonu kreću i sa 140 novih vezova, od kojih 110 u marinama ACI-jeva sustava, koji je s 21 marinom najveći nautički lanac na Sredozemlju.

Kada je Dubrovčanin Anto Violić došao na čelo ACI-ja potkraj 2005. godine, bio je deseti direktor u deset godina tog nautičkog sustava koji se u to vrijeme financijski i organizacijski jedva održavao na površini. ACI je potom pozitivno poslovao već 2006. ostvarivši neto dobit od 9,8 milijuna kuna, koja je 2007. porasla na 11,2 milijuna kuna, a u 2008. zabilježena je dobit od 13 milijuna kuna. Violić vjeruje da će taj prihod i dalje rasti.

Prvo ozbiljnije ulaganje u obnovu infrastrukture u marinama iznosilo je 28 milijuna kuna 2006., zatim 48 milijuna kuna 2007., 50 milijuna 2008., a ove godine uložit će 67 milijuna kuna. Riječ je o vlastitu novcu, a ne novcu iz kredita, a ulaže se u zamjenu pontona te temeljitu obnovu sanitarnih čvorova u marinama, nabavu novih dizalica veće nosivosti i liftova za prijevoz plovila izmjenu električne mreže za priključke brodova te stvaranje uvjeta u marinama za prihvat mega-jahti dugih od 30 do 50 metara.

U ACI-ju napominju kako temeljito preuređenje infrastrukture i izgradnja nove, znači da idućih 20 godina ne treba dodatno ulagati u objekte i tehnologiju obuhvaćene tom investicijom. U tom nautičkom sustavu veliku pozornost pridaju ekološkoj zaštiti, pa se stranci često čude što u bistrome moru u ACI-jevim marinama plivaju ribe, što je prizor koji se više ne može vidjeti u francuskim ili talijanskim marinama. Sve to, naravno, gosti su spremni platiti.

Direktor marine Cres Goran Bilić objašnjava da su marine jedan od važnijih promotora cijelog odredišta, a pritom se oko njih stvaraju uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, odnosno nerijetko se pokazuje potreba za nekim novim zanimanjima, od stručnjaka za popravak brodova do onih koji pružaju razne usluge zahtjevnoj nautičkoj klijenteli.
Direktor ACI-jeve marine »Split« Edo Karuza dodaje kako je zanimljivo da strani imućniji nautičari ne negoduju zbog povišenja cijena usluga u hrvatskim marinama, jer su vidjeli da te više cijene prati i kvalitetnija usluga.

Objašnjava kako je hrvatska nautička ponuda već odavno u Europskoj uniji s obzirom na to da nam 65 posto tih gostiju dolazi iz zapadne Europe, a riječ je o ljudima koji su najčešće visoko obrazovni, društveno odgovorni i ekološki osviješteni, a u pravilu zarađuju više od 3000 eura na mjesec.

Šire šest marina za mega-jahte
Violić kaže da su u ACI-ju i u ovim kriznim vremenima puni optimizma te rade i na proširenju šest svojih marina, uglavnom za prihvat mega-jahti. Marinu u Ičićima namjeravaju proširiti dogradnjom lukobrana da bi se omogućio prihvat 70 mega-jahti, dok bi se na obali sagradili luksuzni poslovni i smještajni objekti. U Dubrovniku ACI planira stvoriti uvjete za prihvat 30 mega-jahti, u marini u Splitu za 10, u Skradinu će proširiti marinu za prihvat 20 mega-jahti, dok će marina Pomer biti proširena za prihvat oko 50 jahti dugih 12 do 15 metara.

Vjesnik.hr